UV KREME – SVE O UVA I UVB ZAŠTITI LICA

UV krema je praktički neophodna u modernoj njezi kože. Ako si jedna od naprednijih korisnica, tvoja rutina svakako uključuje i UV zaštitu.

Nužnost korištenja UV zaštite nismo izmislili kozmetički brendovi, niti influenceri na društvenim mrežama. Kroz godine istraživanja utjecaja UV zračenja na kožu, istraživači odn dermatolozi su došli do jasnih zaključaka: UV zračenje ima vidljive učinke na kožu, a većina njih nije blagotvorna.

Možda zvuči smiješno – svi to već znamo, zar ne? U praksi je shvaćanje UV oštećenja malo drugačije: većina ljudi je upoznata s opeklinama od sunca (svi smo nekad predugo bili na plaži, zar ne?), ali tu prestaje razumijevanje UV zračenja. Zato je istraživanje bilo nužno jer je pokazalo bitno širu sliku.

Malo povijesti UV krema

UV kreme nisu novi proizvod, ali je trebalo jako dugo da počnu dobro obavljati svoj posao.

Prva krema za sunčanje pojavila se na tržištu tek 1936. U 1940-ima UV zaštitu koristila je praktički samo vojska. Imala je faktor 2. 1950-ih godina pojavio se prvi uspješniji proizvod. Još se 1966. godine smatralo da je sunčanje zdravo, samo se treba kloniti opeklina. Odrazilo se to i na kozmetičke proizvode s UV zaštitom, koji su prije svega obećavali tamnjenje bez opeklina. Stoga smo sljedećih 50 godina UV zaštitu koristili praktički samo ljeti na plaži.

Što je zapravo UV zračenje?

Prije nego što uđemo u učinke, dobro je znati što je UV. Pojednostavljeno rečeno, ultraljubičasto zračenje je elektromagnetsko zračenje, poznatije kao – svjetlost. Svjetlost koja postoji “izvan” ljubičaste svjetlosti (dakle ultraljubičasta ili »više od ljubičaste«). Proizvodi ju, kao i većinu prirodnog svjetla, Sunce.

Ako zamisliš (ili guglaš) dugu, ona je s jedne strane ljubičasta. Zašto završava na ljubičastoj? Ne završava, ali tvoje oći ne vide svjetlost kraće valne duljine od ljubičaste. Kad smo kod duge: na suprotnoj strani od ljubičaste je crvena boja, a iznad crvene je tzv. infracrveno (za razumijevanje UV zaštite to nije bitno, ali možda dobro dođe u nekoj križaljci).

UVA, UVB, UVC

Ultraljubičasto svjetlo je podijeljeno u nekoliko dijelova koji se međusobno razlikuju po valnoj duljini. Nećemo previše pričati o fizici ultraljubičastih zraka, ali važno je znati razliku između UVA i UVB zraka. Oko 95% zračenja koje dopire do površine Zemlje su UVA zrake. Ostalo je UVB zračenje. UVC zrake potpuno zaustavlja ozonski omotač i Zemljina atmosfera.

Učinci UV zračenja

Svi znamo sigurno dva učinka: smeđu boju i crvene opekline (eritem). Pojednostavljeno rečeno, UVA i UVB zrake također se mogu podijeliti na ovaj način: prve uzrokuju tamnjenje, druge uzrokuju opekline. Međutim, danas znamo da je spektar djelovanja mnogo širi.

Nedavna otkrića uključuju utjecaj UV zračenja na:

  • prerano starenje kože
  • upalne procese u koži
  • ozbiljnije zdravstvene probleme, poput melanoma

Starenje kože

Navikli smo da koža, kao i svi drugi organi, stari. Naravno, u tome nema ništa loše, u Miss Alice posebno zagovaramo zdrav odnos prema starenju. No, jesi li ikada razmišljala koliko su tvoje godine odgovorne za starenje kože, a koliko – UV zračenje?

Govorimo isključivo o izgledu kože, tako da su ideali naravno tvoj izbor. Bez obzira na prihvaćanje starenja i promjena koje s godinama dolaze, većina nas i dalje želi očuvati izgled svoje kože što je više moguće. To znači manje pigmentnih mrlja, manje novih bora, manje suhe, uvele kože, manje “ostarjeli” izgled.

Postoji izraz koji često koristimo u kozmetici: prerano starenje kože. Označava promjene na koži koje su rezultat tvog životnog stila. U to spada i izloženost UV (uglavnom UVA) zračenju koje je najveći krivac za starenje kože.

UVA zračenje

Ova vrsta UV zraka praktički nesmetano prodire do Zemlje. Ovo zračenje je stalno prisutno: ne zaustavljaju ga ni oblaci, ni kiša, ni magla, pa čak ni tvoja koža. UVA prodire dublje u kožu od UVB zraka.

Ova vrsta zračenja odgovorna je za tamnjenje kože. UVA zrake oštećuju stanice kože i DNK, a koža se od toga brani proizvodnjom kožnog pigmenta. Preplanulost nije neka slučajna nuspojava izlaganja suncu, već obrambeni mehanizam kože.

Čak i vizualne promjene na koži, koje se obično povezuju sa starenjem, uvelike su posljedica UVA zračenja:

  • hiperpigmentacije
  • uvela, suha koža
  • fine bore
  • produbljivanje bora

UVB zračenje

Dio UVB zračenja zaustavlja atmosfera, a dio dospijeva na površinu. Intenzitet UVB zračenja ovisi o satu, vremenu, godišnjem dobu, klimi i nadmorskoj visini.

UVB zračenje uzrokuje opekline i crvenilo (eritem). To je također vrsta UV zračenja s najvećim utjecajem na kožne bolesti.

Problem UVA zraka

Kao što smo napisali na početku, godinama su samo UVB zrake smatrane “opasnima”. Nova su saznanja ovo okrenula naglavce. UVA zračenje prodire dublje u kožu, stalno je prisutno (cijelu godinu!) i uzrokuje neželjene promjene na koži – kako vidne tako i patološke.

Problem s UVA zrakama je taj što vaše tijelo kratkoročno ne pokazuje nikakve znakove prekomjerne izloženosti. Svi smo se naučili “štititi” od UVB zraka: primijetip crvenilo i sljedeći put si opreznija (UV zaštita, prikladna odjeća…). Kod UVA zračenja ova metoda nažalost otpada jer dugo vremena ne može biti vidljivih posljedica, no onda se odjednom primjećuju hiperpigmentacije, sitne bore, koža izgleda ostarjelo, a povećava se i mogućnost melanoma.

Rak kože

Nemoguće je govoriti o UV zračenju, a ne spomenuti ozbiljne kožne bolesti. Dokazano je da izlaganje UV zračenju povećava rizik od određenih vrsta raka kože. Nitko ti ne može reći koliko si izložena ili koliko će ti UV zaštita pomoći kod raka kože. Ovo se ne može mjeriti. Proizvođači UV zaštite također ne smijemo tvrditi da proizvod štiti od npr. melanoma (EU regulativa!).

Zemlje s vrlo visokim UV indeksom također imaju visoku učestalost melanoma. Na primjer Australija je prva u svijetu po broju oboljelih od melanoma na 100.000 stanovnika (Hrvatska je, nažalost, također u top 10 po smrti od melanoma).

Na temelju studija, opće je prihvaćena činjenica da UV zračenje povećava vjerojatnost razvoja takvih kožnih bolesti. Iz toga proizlazi i preporuka o svakodnevnoj upotrebi UV zaštite na izloženim dijelovima kože.

3 bitna elementa dobre UV zaštitne kreme

S boljim poznavanjem UV zračenja mijenja se i UV zaštita. Kao korisnike UV kozmetike, uglavnom nas zanimaju 3 stvari:

SPF faktor

Nekad smo pričali o SPF faktorima 4, 8, možda je netko donio 20 na plažu pa su ga skoro ismijali (“Bit ćeš kao jogurt!”). Danas smo na brojevima 30, 50, 50+.

UVA faktor

Trend sve višeg SPF faktora je jako primjetan, no još važnije je sve veće isticanje UVA faktora. Sada već znaš da UVA zrake nipošto nisu nevine. Čak i proizvođači UV kozmetike danas često zapisuju UVA faktor (barem oni čije formulacije dosežu dovoljno visok broj).

Osječaj kod korištenja

Mnoge UV kreme vrlo su nezgodne za korištenje. Teške su, masne, blistaju, osjećaj “fasade” je čest. Razlog je velika količina UV filtera potrebnih za postizanje visoke zaštite. Kao “insajderi”, možemo ti reći da se također radi o nedovršenim formulacijama – one imaju zaštitu, ali što ti pomaže ako ti je neugodno nositi kremu?

»Nošljivost« proizvoda stoga je kritična. To znači kremu koju nosiš svaki dan bez otpora.

Što je SPF faktor

SPF faktor označava zaštitu od UVB zračenja. To je vrlo star, ali općepriznat i korišten kriterij.

U teoriji, SPF je jednostavna stvar: govori ti koliko puta duže tvoja zaštićena koža može biti izložena UVB zračenju prije nego što se pojavi crvenilo, u usporedbi s nezaštićenom kožom.

U praksi, SPF je pravi kaos. Budući da naravno ne znaš koliki je prirodni stupanj zaštite tvoje kože i jačina UVB zračenja, ni faktor 10, 20 ili 50 ne govori koliko minuta još možeš biti na suncu. Iznad svega, pronalazak takvog maksimuma nije poanta UV zaštite – tvoj cilj je 0 (nula!) oštećenja kože.

Povrh svega, svatko od nas u praksi nanese manju količinu proizvoda od preporučene, pa je i zaštita manja.

Kao što vidiš, SPF je zapravo vrlo nejasna mjera, ali potvrđuje ono što je stvarno važno: tvoja krema za sunčanje djeluje.

Koji SPF faktor odabrati?

Za početak, bilo kakva zaštita je bolja od nikakve.

Ali ako govorimo o konkretnim brojkama, u Miss Alice zagovaramo 50+. Polazimo od onoga što smo napisali u prethodnoj točki: SPF jako ovisi o prirodnoj zaštiti kože (ne znaš kakva je tvoja!) i svatko od nas koristi premalo proizvoda. Stoga je vrlo visok faktor najjednostavnije rješenje.

Europska regulativa vrlo jasno definira koje rezultate proizvod mora postići tijekom testiranja kako bi proizvođač na pakiranju mogao napisati 50+.

Budući da brojevi sami po sebi ne govore puno korisnicima, Europska komisija također je klasificirala SPF faktore u kategorije:

  • Vrlo visoka zaštita (SPF više od 60; oznaka 50+)
  • Visoka zaštita (SPF 30-49,9, oznaka 30; SPF 50-59,9, oznaka 50)
  • Srednja zaštita (oznake 15, 20, 25)
  • Niska zaštita (kodovi 6 i 10)

Faktor ispod 6 ne smije biti označen kao proizvod za UV zaštitu.

Naša preporuka je stoga proizvod s vrlo visokom zaštitom.

Što je UVA faktor?

Spominjanje UVA faktora je nešto sasvim novo (pokušaj pronaći UV kremu od prije 5 godina na kojoj piše UVA faktor!). Dolazi iz znanja o neželjenim učincima UVA zraka.

UVA faktor vrlo je tehnička mjera koja pokazuje učinkovitost apsorpcije UVA zraka. Brojka ti u praksi ne govori ništa, ali omogućuje približnu procjenu zaštite koju proizvod nudi i usporedbu proizvoda.

Koji UVA faktor odabrati?

Najmanje 1/3 SPF faktora. Na pakiranju potraži znak UVA u krugu – to označava kremu koja zadovoljava ovaj kriterij i pripada UV zaštiti širokog spektra.

Ako te zanimaju konkretne brojke: 18 je iznad prosjeka, 25 je super, a 30+ je stvarno jako visoko. Ali nemoj pretjerivati uspoređujući proizvode prema ovim brojkama – spomenuto pravilo jedne trećine je najbitnije.

Znači li visoki zaštitni SPF faktor također i visoku UVA?

Ne! SPF nema veze s UVA. Može se dogoditi da krema sa SPF faktorom 50 ima UVA zaštitu od samo 4. UVA i UVB zaštita ovisi o UV filterima koji se koriste u formulaciji – neki bolje štite od UVA, drugi od UVB zraka.

Što je s PPD-om?

PPD ili Persistent Pigment Darkening je laboratorijska metoda testiranja UVA zaštite. Označava UVA faktor i usporediv je s drugim priznatim metodama (npr. UVA in vitro). PPD broj nije neovisna mjera, već UVA faktor.

Što je s vitaminom D?

Oduvijek se smatralo da je sunčanje zdravo jer potiče stvaranje vitamina D. Možemo li UV zaštitom spriječiti stvaranje ovog potrebnog vitamina?

Do sada nijedna studija nije pokazala vezu između UV zaštite i manjka vitamina D u tijelu. Razlog je vjerojatno taj što tijelo zapravo treba vrlo malo UVB zračenja za proizvodnju ovog vitamina. Čak i kada koristiš UV zaštitu, nešto zračenja ipak dopire do tvoje kože. Zimi, kada nam je veći dio tijela ispod odjeće, koža u svakom slučaju nije dovoljno izložena suncu (zato je i razina vitamina D u populaciji općenito niža u mračnijim, hladnijim zimskim mjesecima, što rješavamo prehranom i prehranskim dodacima).

Drugi razlog mogla bi biti činjenica da sunčeva svjetlost nije jedini izvor vitamina D u tijelu. Može se dobiti i prehranom.

U Miss Alice vjerujemo da su potencijalni štetni učinci UV zračenja puno veći problem od potencijalno manje proizvodnje vitamina D zbog korištenja UV zaštite (a i to samo u teoriji, jer za taj učinak nema dokaza ).

Testiranje zaštitnih proizvoda

Prilikom odabira kozmetičkog proizvoda s UV zaštitom uglavnom nam ne preostaje drugo nego vjerovati proizvođaču da je točno ono što piše na pakiranju. Kratkoročno se ne može procijeniti praktički nijedan ozbiljan učinak UV zračenja, osim naravno crvenila ili opekline. Zbog toga je vrlo teško i znati djeluje li naša krema.

Europska unija ima jednu od najstrožih regulativa vezanih uz UV proizvode, što je naravno dobro za korisnike. Pravila su jasna kako u pogledu tvrdnji na kozmetičkim UV proizvodima, tako i u pogledu testiranja postignute zaštite.

UVB testiranje

Općeprihvaćeni standard za ispitivanje UVB zaštite je EU ISO 24443:2019. Ovim se utvrđuju postupci za primjenu, mjerenje i izračun UVB zaštite u ovlaštenom laboratoriju.

U praksi se to radi na nekoliko dobrovoljaca s različitim tipovima kože. Male točkice na koži zrače UVB zrakama i mjere vrijeme potrebno za pojavu crvenila na nezaštićenoj i zaštićenoj koži. Na temelju toga izračunavaju individualni UVB faktor proizvoda za ovog volontera. Konačna UVB vrijednost proizvoda je prosjek svih pojedinačnih faktora. U praksi to znači da krema s faktorom 50+ može imati stvarni faktor 57 na vašoj koži, ali 68 na koži vašeg prijatelja.

Druga opcija je tzv in vitro metoda za koju nisu potrebni dobrovoljci. Očekuje se da će in vitro metode u budućnosti postati glavna metoda ispitivanja UV zaštite jer izbjegavaju oštećenje kože dobrovoljaca, ali još nisu postale standard.

UVA testiranje

Standard za UVA je ISO 24443:2021. Propisuje in vitro UVA metodu kojom se mjeri apsorpcija UVA zraka. Koristeći ovu metodu, dobijemo UVA-PF odn UVA zaštitni faktor.

Za UVA moguće su i druge metode koje daju rezultate usporedive s in vitro UVA metodom. Takva je npr. PPD metoda, o kojoj smo već pisali malo više.

Testiranje nešto bez veze

Nekoliko puta su nas pitali može li marka jednostavno napisati broj na pakiranju ili testirati zaštitu prema vlastitoj metodi (npr. korisničko iskustvo, samoprocjena itd.)? Odgovor je NE. Europska regulativa jasno definira koji su standardi prihvaćeni kao osnova za SPF tvrdnje.

U praksi je stvar malo nezgodnija, jer većinu proizvoda nitko proaktivno ne provjerava. Na tržištu je jednostavno previše proizvoda za svaku inspekciju. Na neki način, zato brendovi na ambalažu mogu pisati što god žele, samo da ih, naravno, ne dobiju. Naravno, niti jedan ozbiljan kozmetički brend neće si dopustiti da na ovaj način obmane (pa čak i prevari) korisnike, problem su nepošteni igrači, kojih je i u kozmetici (čak iu EU, unatoč strogoj regulativi) jako puno.

Zato se vraćamo povjerenju – sama ćeš morati prosuditi, kojim brendovima vjeruješ i zašto.